{"id":2988,"date":"2020-11-07T19:19:43","date_gmt":"2020-11-07T18:19:43","guid":{"rendered":"https:\/\/dubrava.com.hr\/?page_id=2988"},"modified":"2021-03-05T15:20:12","modified_gmt":"2021-03-05T14:20:12","slug":"kvart-donja-dubrava","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dubrava.com.hr\/index.php\/kvart-donja-dubrava\/","title":{"rendered":"Kvart Donja Dubrava"},"content":{"rendered":"\n

Povijest<\/h2>\n\n\n\n

Kvart Donja Dubrava – “O najstarijim razdobljima povijesti dana\u0161njega zagreba\u010dkog, pa tako i podru\u010dja Donje Dubrave, svjedo\u010de raznoliki arheolo\u0161ko-povijesni nalazi iz prapovijesnih i ilirsko-keltskih vremena.<\/p>\n\n\n\n

U kasnoanti\u010dko doba, u prvim stolje\u0107ima poslije Krista, dok se nalazilo pod rimskom vla\u0161\u0107u, to su podru\u010dje nastanjivali Varciani, jedno od novoformiranih plemena toga vremena. Jugoisto\u010dno od dana\u0161njega grada Zagreba, nedaleko od Donje Dubrave, na lokaciji sada\u0161njega \u0160\u0107itarjeva, punim se gradskim \u017eivotom razvijala Andautonija, rimski municipij (grad sa samostalnom upravom) sagra\u0111en po tipi\u010dnom obrascu rimske urbane arhitekture, a upravna nadle\u017enost koje se prostirala i nad dana\u0161nim podru\u010djem Donje Dubrave. Stoga nije nikakvo \u010dudo da je prigodom istra\u017eivanja terena u Donjoj Dubravi otkriveno i prou\u010deno vi\u0161e arheolo\u0161kih lokaliteta s nalazima ostataka \u017eivota iz rimskog razdoblja. U Trnavi Resni\u010dkoj hrvatski je politi\u010dar, knji\u017eevnik i povjesni\u010dar Ivan Kukuljevi\u0107 pl. Sakcinski, obavljaju\u0107i prva arheolo\u0161ka iskapanja u Zagrebu, prona\u0161ao temelje rimskih gra\u0111evina (1873.), a kako su se na tom mjestu kri\u017eale ceste \u2013 od kamenoloma u \u010crnoj vodi (kod Marku\u0161evca) u pravcu \u0160\u0107itarjeva i od Podsuseda i Stenjevca preko zagreba\u010dkog podru\u010dja do Bratov\u0161tine (dana\u0161nja Vukomere\u010dka cesta) i dalje prema istoku \u2013 \u010dini se da je tu bio mansio<\/em>, odmori\u0161te za putnike. Iste je godine otkopao i jedan tumul <\/em>(zemljani ovalni humak \u2013 grob) nori\u010dko-panonskog tipa. U tom je naselju tako\u0111er prona\u0111eno i bron\u010dano poprsje mladi\u0107a iz 3. st. Na lokalitetu Dubrava \u2013 Remiza (prigodom gradnje novoga tramvajskog spremi\u0161ta 1979.) prona\u0111eni su ostaci spomenute rimske ceste koja je vodila od \u010crne vode prema Bratov\u0161tini i dalje prema \u0160\u0107itarjevu i savskim pristani\u0161tima, a na mjestu dana\u0161nje Auto-ku\u0107e Baoti\u0107 otkopan je grob iz ranocarskog razdoblja (1-2. st.).<\/p>\n\n\n\n

U 7. st., u vrijeme naleta barbarskih plemena, zajedno s propa\u0161\u0107u rimske vlasti nestaje i Andautonija i njeno zna\u010denje u ovim krajevima, a po\u010dinje naseljavanje Hrvata. Prva stalna hrvatska naselja na ovom prostoru nastaju u 10. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Sve do 13. st. podru\u010dje kvarta Donje Dubrave potpadalo je pod CASTRUM ZAGRABIENSE, tj. Gradec. Od tog se vremena ve\u0107 spominju imena nekih dana\u0161njih naselja, a donedavnih sela kao \u0161to su \u010culinec, Resni\u010dka Trnava, Resni\u010dki Gaj i Retkovec, u kojima su \u017eivjeli kmetovi zagreba\u010dkog biskupa, Kaptola i kanonika. Osim uobi\u010dajenih selja\u010dkih poslova i ispunjavanja kmetskih obveza, obavljali su i radove na osiguravanju od savskih poplava.<\/p>\n\n\n\n

Kvart Donja Dubrava nastaje na prostoru njegova dana\u0161njeg \u0161ireg sredi\u0161njeg dijela (sjeverno i ju\u017eno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao \u0161umom \u2013 a kako se hrast nazivalo i\u00a0dub,\u00a0<\/em>odatle kasnijem naselju i ime. Tu sve do \u010detrdesetih godina 19. st. nema niti jednog stanovnika. Tada po\u010dinje raskr\u010divanje i nastanjivanje Dubrave koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri ku\u0107e, a 1862. iskr\u010den je i pretvoren u oranice, livade i pa\u0161njake znatan dio toga prostora (sjeverno i ju\u017eno od glavne ceste uzdu\u017e potoka \u0160tefanovca i Trnave), od kojega najve\u0107i dio pripada posjedu zagreba\u010dkog Kaptola, a manji dr\u017ee seljaci iz obli\u017enjih sela. Ju\u017eno, u Donjoj Dubravi, tada nema jo\u0161 niti jedne ku\u0107e. Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se pove\u0107ava na 15-25.<\/p>\n\n\n\n

U 19. st. \u010ditavo je podru\u010dje Donje Dubrave pripadalo op\u0107ini Resnik. U Resniku je bilo i sjedi\u0161te \u017eupe i osnova \u0161kola.<\/p>\n\n\n\n

Zemlja je tijekom 19. i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a postala individualno vlasni\u0161tvo seljaka (kao posljedica raspadanja feudalno-kmetskih odnosa, kupovinama i agrarnom reformom). Sela se postupno \u0161ire, pove\u0107ava se broj stanovnika, a drvene se ku\u0107e polako zamjenjuju zidanima.<\/p>\n\n\n\n

Pred II. svjetski rat oblikuje se i \u0161iri, u njegovu dana\u0161njem jugozapadnom dijelu, novo naselje Dubrava koje se ubrzano pretvara u sredi\u0161te prema kojem gravitiraju sva okolna sela. Zagreba\u010dki Kaptol u Donjoj Dubravi provodi parcelaciju svoga posjeda koja se ovdje ne odvija u toj mjeri pravilno kao u Gornjoj Dubravi. Parcele prodaje privatnim vlasnicima, a prve ku\u0107e na njima podi\u017eu se tek 1937. U to se vrijeme formira i ure\u0111uje glavna ulica. \u010cetrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, \u017eeljezni\u010darsko naselje (dana\u0161nja Slavonska ulica \u2013 izme\u0111u Vukovarske i Osje\u010dke). Tek se uvo\u0111enjem tramvaja Dubrava ja\u010de povezuje s gradom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju odre\u0111uje gradnja privatnih obiteljskih ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Neposredno nakon rata na podru\u010dju dana\u0161nje \u010detvrti Donja Dubrava djeluju mjesni narodni odbori \u010culine\u010dka Dubrava, Resni\u010dki Gaj i Zagreba\u010dka Dubrava. Potkraj 1947. podru\u010dje MNO Zagreba\u010dka Dubrava, koje svojim ve\u0107im dijelom obuhva\u0107a prostor Gradske \u010detvrti Gornja Dubrava, pripojeno je Gradu Zagrebu, odnosno tada\u0161njem III. rajonu Maksimir. Dvije godine kasnije u sastav Grada ulaze i dijelovi podru\u010dja mjesnih narodnih odbora \u010culine\u010dka Dubrava i Resni\u010dki Gaj. Od 1952. cijelo podru\u010dje Donje Dubrave, zajedno s ju\u017enim dijelom Gornje Dubrave, pripada perifernoj gradskoj op\u0107ini Dubrava. Godine 1955. osnovana je Op\u0107ina Zagreba\u010dka Dubrava za cijelo podru\u010dje obiju dana\u0161njih susjednih \u010detvrti te naselje Resnik koje je danas u sastavu Gradske \u010detvrti Pe\u0161\u010denica – \u017ditnjak. Ta je op\u0107ina 1962. pripojena Op\u0107ini Maksimir koja se, pak, 1967. spaja s drugim zagreba\u010dkim op\u0107inama, \u010dime Grad preuzima ulogu op\u0107ine. Prigodom ponovnog osnivanja op\u0107ina u gradu Zagrebu, 1974., podru\u010dje Donje Dubrave ulazi u sastav Op\u0107ine Dubrava koja se prote\u017ee prakti\u010dki u istim granicama kao i Op\u0107ina Zagreba\u010dka Dubrava iz 1955., ali sada bez naselja Resnik. Op\u0107ina Dubrava u tom obliku postoji do ukidanja op\u0107ina u Gradu Zagrebu 31. prosinca 1990.<\/p>\n\n\n\n

Do 1994. na podru\u010dju Donje Dubrave bilo je devet mjesnih zajednica: \u010culinec, Donja Dubrava, \u201cIvan Ma\u017eurani\u0107\u201d, Novi Retkovec, Resni\u010dki Gaj, Poljanice, Stari Retkovec, \u201c30. svibnja 1990.\u201d i Trnava. Dijelovi podru\u010dja biv\u0161ih mjesnih zajednica Poljanice i Stari Retkovec, sjeverno od ulice Dubrava, danas su u sastavu Gradske \u010detvrti Gornja Dubrava.<\/p>\n\n\n\n

U velja\u010di 2009. na podru\u010dju Gradske \u010detvrti Donja Dubrava osnovano je osam mjesnih odbora.”<\/p>\n\n\n\n

Tekst preuzet sa slu\u017ebenih stranica Grada Zagreba, https:\/\/www.zagreb.hr\/iz-povijesti\/13720<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Mjesni odbori kvarta Donja Dubrava<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n